TE Rijeka je smještena jugoistočno od grada Rijeke na morskoj obali, na lokaciji Urinj, čime je omogućeno korištenje morske vode za rashladu, a zbog blizine rafinerije nafte bila je znatno olakšana opskrba energentima.

Gradnja termoelektrane započela je 1974. godine, probni rad bio je tijekom 1978., a od 1979. godine TE Rijeka je bila u redovnoj proizvodnji sukladno potrebama elektroenergetskog sustava.

U Termoelektrani Rijeka bio je instaliran kondenzacijski blok snage 320 MW, te je u vrijeme puštanja u pogon bila među najvećim proizvodnim objektima Hrvatske elektroprivrede. Njezina je prednost u odnosu na standardne blokove termoelektrana bila mogućnost brze regulacije opterećenja u rasponu od 25% do 100%, što ju činilo izrazito prilagodljivom u promjenama u elektroenergetskom sustavu.

TE Rijeka je povezana s dva dalekovoda napona 220 kV prijenosne snage 612 MW po dalekovodu, spojenih na transformatorsku stanicu Melina 380/220/110 kV.

U svom životom vijeku TE Rijeka je bila u pogonu 143.232 sati i proizvela je 25,75 TWh električne energije ili prosječno 536 MWh godišnje s prosječnom snagom od 180 MW. To znači da je u prosjeku bila sa 120 MW snage u tzv. rotacionoj rezervi, odnosno da je bila na mreži uz mogućnost brzog podizanja snage ako bi se ukazala potreba u elektroenergetskom sustavu za dodatnom snagom radi bilo kakvog poremećaja i to uz gradijente i preko 10 MW/min.

Posljednja proizvodnja TE Rijeka ostvarena je 2023. godine, jer je 20. prosinca 2023. donesena  odluka o prestanku rada, a zbog isteka važenja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša iz 2015. godine i Rješenja o izmjeni i dopuni uvjeta okolišne dozvole od 19. veljače 2019.

Na krovovima zgrada TE Rijeka, u prvoj je fazi instalirana solarna elektrana snage 132 kW, namijenjena pokrivanju vlastite potrošnje, uz mogućnost isporuke viška električne energije u distribucijsku mrežu. U pripremi je instaliranje druge faze solarne elektrane, snage 129 kW.

TE Rijeka ima uveden i certificiran Integrirani sustav upravljanja kvalitetom, okolišem, energijom te zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu sukladno normama ISO 9001:2015, 14001:2015, 50001:2018 i 45001:2018 te uveden Sustav upravljanja sigurnošću sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Radi nastavka optimalnog energetskog korištenja lokacije, provode se aktivnosti na razvoju i izgradnji hibridnog postrojenja, korištenjem više različitih energenata i tehnologija (prirodni plin, vodik, baterije).