Krajnja cijena plina (ona po kojoj se obračunava prodaja krajnjim kupcima) je složena. Sastoji se od faznih cijena usluga pojedinih djelatnosti plinskoga sustava. Neke od tih djelatnosti, radi njihova monopolskog i/ili javnog značenja (transport, skladištenje, distribucija, opskrba kućanstava u obvezi javne usluge) trebaju se i objektivno moraju obavljati prema načelima pružanja javnih usluga, pa se cijene njihovih usluga moraju regulirati kako bi se zaštitio javni interes i spriječio monopolni položaj energetskog subjekta. Cijene onih energetskih usluga za koje na tržištu postoji konkurencija (npr. nabava i opskrba ostalih kupaca) mogu se slobodno formirati i ugovarati s krajnjim kupcima. Prema tome, krajnja cijena plina je veća ili manja mješavina reguliranih i slobodnih cijena.
Regulirane cijene javnih usluga nazivaju se tarife. Kako je i tarifa složena cijena, radi objektivne primjene (s obzirom na količinu i uvjete potrošnje) rastavlja se na tarifne stavke. Tarife odnosno tarifne stavke proračunavaju energetski subjekti suglasno propisanim metodologijama, a odobrava ih Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Cijene plina:
