1912.
Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini, smještena 21 km uzvodno od ušća Cetine u more, kod mjesta Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Puštena je u pogon 19. ožujka 1912. Tada je, a i više godina poslije, prema instaliranoj snazi i proizvodnji, bila najveća hidroelektrana u jugoistočnoj Europi i jedna od najvećih u čitavoj Europi.
Povijest planiranja, projektiranja i izgradnje Hidroelektrane Kraljevac svjedoči duh ujedinjene Europe i mnogo godina prije nastanka Europske unije. Krajem 19. stoljeća Austro–Ugarska Monarhija je započela istraživati mogućnosti iskorištavanja hidrološkog potencijala Cetine, posebice u kanjonu rijeke, pored Zadvarja. Njemačka tvrtka „Schuckert&Co“, jedna od tvrtki preteča današnje tvrtke Siemens, 1897. godine izradila je osnovni projekt za korištenje znatnog prirodnog pada na vodopadu Gubavica, a prvi pravi projekt izradili su inženjeri Dešković & Wagner 1899. godine. Belgijski stručnjak Macquet 1902. godine obrađuje pet varijanti iskorištenja vodnog potencijala na dijelu Cetine nizvodno od Trilja i predlaže kao najpovoljniju varijantu sličnu današnjoj hidroelektrani Zakučac.
Temeljem projekta dvojca Dešković & Wagner, austrijsko društvo „Wasserwerke“ iz Beča dobiva 1904. godine vodopravnu koncesiju za korištenje koncentriranog pada Gubavica. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane Kraljevac izradio je 1906. godine u Ženevi, švicarski inženjer Charles de Halle, a modificirao ga je generalni direktor tvrtke „Sufid“, ing. E.Cairo. Naime, društvo „Wasserwerke“ 1907. godine upravljačka prava prodaje talijanskom društvu „Sufid“, a oprema se kupuje od mađarskog proizvođača „Ganz“.
U prvoj fazi izgradnje (1908.–1912.) pod vodstvom tvrtke „Sufid“ ugrađena su dva agregata ukupne snage 25,6 MW. Francusko društvo „La Dalmatienne“, osnovano u Parizu, u drugoj fazi izgradnje (1928.–1932.), otkupljuje svu imovinu društva „Sufid“, te ugrađuje još dva agregata ukupne snage 41,6 MW. Završetkom druge faze HE Kraljevac ima četiri agregata te ukupna instalirana snaga iznosi 67,2 MW.
HE Kraljevac i danas, nakon stoljeća rada, u hrvatski elektroenergetski sustav isporučuje dragocjene kilovatsate certificirane zelene električne energije.
