EN

Povijest

Picture

Hidroelektrana Krka na Skradinskom buku na rijeci Krki kod Šibenika, snage 0,3 MW proradila je 28.08. kao prva javna hidroelektrana u Dalmaciji sa svim značajkama elektroenergetskog sustava.

Službeni naziv elektrane je bio "Prva povlaštena električne centrala u Dalmaciji "Krka" Ante Šupuk i sin", a kasnije je nazvana HE Jaruga 1. izgrađena je na Skradinskom buku na Krki i prvotno je imala jedan jednofazni agregat snage 300 kW frekvencije 42 Hz. Bila je prva hidroelektrana na ovim prostorima s pripadnom izmjeničnom prijenosnom i distribucijskom mrežom prema javnoj rasvjeti u Šibeniku što je bio prvi elektroenergetski sustav na izmjeničnu energiju za javne potrošače uopće na području Dalmacije i Hrvatske. Taj je sustav temeljen na Teslinom izmjeničnom sustavu proizvodnje, prijenosa  i distribucije  električne energije i puštena je u rad  samo par dana iza HE na Nijagari. HEP je taj datum prorade javnog sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije odredio kao osnivački datum tvrtke.
1899. godine je izgrađen drugi agregat snage 300 kW u toj elektrani koja je osim javne rasvjete Šibenika davala energiju za mlinove, uljarice, tvornicu tjestenine, kazalište, kavane, hotele kao i prva domaćinstva.
Hidroelektrana ukupne snage 0,6 MW je radila do 2014. kada je demontirana i napuštena zbog ratnih potreba za materijalima.
2012. godine je na ostacima prvotne elektrane restauriran preostali dio zgrade te je postavljena spomen ploča IEEE od strane CIGRE.

Saznajte više1895.
Picture

U pogonu HE Jaruga (6 MW) na rijeci Krki

1903.
Picture

U pogon puštena HE Miljacka (24 MW) na rijeci Krki

1906.
Picture

U Zagrebu proradila “Munjara” (danas EL-TO) snage 0,8 MW, koja je koristila ugljen.

1907.
Picture

U pogonu TE Zvir (Rijeka) snage 5,4 MW koja je koristila ugljen

1908.
Picture

Na rijeci Kupi izgrađena HE Ozalj 1 s ugrađene dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW.

1908.
Picture

"Munjara” Zagreb (EL-TO) - instaliran drugi blok parne turbine snage 1 MW s generatorom istosmjerne struje snage 200 kW.

1910.
Picture

U HE Kraljevac na rijeci Cetini, u pogonu prvi agregat, 25,6 MW

1912.
Picture

U HE Ozalj 1 ugrađen i stavljen u rad treći agregat, ukupno instalirana snaga 3,3 MW.

1913.
Picture

"U “Munjari” Zagreb (EL-TO) proradila parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 2,4 MW

1914.
Picture

Prva rekonstrukcija HE Jaruga 2 s prelaskom s dvofaznog na trofazni sustav snage 2,7 MW

1916.
Picture

Proradila HE Zeleni vir (1,7 MW) na rijeci Curak/Kupa

1921.
Picture

“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 5 MW

1923.
Picture

U „Munjari“ Zagreb (EL-TO) instalirana parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 10 MW

1928.
Picture

U pogonu drugi agregat (46,1 MW) u HE Kraljevac

1932.
Picture

“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 16 MW

1934.
Picture

HE Jaruga 2 - druga rekonstrukcija

Druga rekonstrukcija, zamjenom prve i ugradnjom druge turbine  2 x 2,7 MW u sklopu izgradnje tvornice aluminija u Lozovcu. Od tada se elektrana naziva HE Jaruga.

 

Saznajte više1937.
Picture

"Munjara" Osijek (TE Osijek) na staroj lokaciji uz Dravu dograđen još jedan kotao i jedan parni agregat snage 2,2 MW.

1938.
Picture

Proradila HE Vinodol 90 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara

1952.
Picture

Izgrađena HE Ozalj 2 s dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW

1952.
Picture

U pogonu HE Zavrelje (2,1 MW) koja koristi vode izvora Zavrelje

1953.
Picture

U pogonu TE Jertovec (Konjščina) (danas KTE Jertovec) prvi kondenzacijski blok snage 14,8 MW na domaći ugljen

1954.
Picture

Iz EL TO Zagreb (tadašnje Gradske električne centrale) izgrađen prvi javni vrelovod u Zagrebu za potrebe grijanja tvornice Rade Končar. To je bio početak javnog toplinarstva.

1954.
Picture

U EL-TO Zagreb u pogonu drugi blok (33,4 MW) koji je koristio ugljen

1955.
Picture

Crpna stanica Lić u sastavu HE Vinodol.

1955.
Picture

Crpna stanica Križ u sastavu HE Vinodol.

1956.
Picture

U pogonu drugi kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen

1957.
Picture

Proradila CHE Fužine sliv 4,6 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara

1957.
Picture

U pogonu treći kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen

1958.
Picture

Iz EL -TO Zagreb je izgrađen prvi javni parovod u Zagrebu za potrebe plivališta Mladost.

1958.
Picture

Izgrađena HE Gojak (48 MW) na rijekama Mrežnici i Dobri

1959.
Picture

U pogonu HE Peruća na rijeci Cetini, snage 41,6 MW

1960.
Picture

U Termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu uz postojeća postrojenja pušten je u pogon i parni kotao 1 snage 50 t/h na mazut.

1960.
Picture

HE Zeleni vir - pušten drugi agregat (0,8 MW) na potoku Curak pritoku Kupe.

1961.
Picture

U pogon ulazi HE Zakučac s dva agregata svaki 108 MW (216 MW) na rijeci Cetini

1962.
Picture

U pogonu TE-TO Zagreb proradio kondenzacijski blok (64 MW) na ugljen i započinje proizvodnja topline s te lokacije za industriju i široku potrošnju, a donesena je i odluka o intenziviranju razvoja CTS -Zagreba.

1962.
Picture

U termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu pušten je pogon vrelovodni kotao 1, snage 35 MWt na mazut i zemni plin.

Te je godine donesena odluka o razvoju i započinje centralizirana toplifikacija Osijeka. Elektrana uz Dravu mijena ime u Toplana.

Saznajte više1963.
Picture

U pogonu HE Dubrovnik (216 MW) koja koristi vode sliva Trebišnjice

1965.
Picture

Proradila HE Senj koja koristi vode sliva Gacke i Like, snage 216 MW

1965.
Picture

U TE TO Zagreb puštena u pogon dva kotla VK1 i VK2 (svaki po 58 MWt) te dva pomoćna parna kotla PK1 i PK 2 (svaki po 40 t/h pare), svi na teško loživo ulje i plin.

Time prestaje korištenje ugljena kao goriva, a zamjenjuje ga teško loživo ulje i prirodni plin.

Saznajte više1966.
Picture

U pogonu HE Rijeka 36,8 MW koja koristi vode Rječine

1968.
Picture

EL-TO Zagreb dograđena blokom 12 MW

1970.
Picture

U pogonu HE Sklope (22,5 MW) koja koristi vode sliva Like

1970.
Picture

Proradila TE Sisak (210 MW) koja koristi plin i loživo ulje (mazut)

1970.
Picture

Puštena u pogon TE Plomin (98 MW) koja koristi ugljen

1970.
Picture

EL TO Zagreb dograđena s niskotlačnim kotlom K7 80 t/h

1972.
Picture

Proradila Crpna stanica Buško blato (BiH), 10,8 MW

1974
Picture

U pogonu HE Orlovac (237 MW) koja koristi vode sliva Buško blato

1974
Picture

U PTE Jertovec ugljen kao gorivo zamijenjen mazutom s potrebnim rekonstrukcijama postrojenja

1974.
Picture

Puštena u pogon HE Varaždin na rijeci Dravi, 95,46 MW

1975.
Picture

U PTE Jertovec u pogonu puštena dva plinska agregata 2 x 30 MW na ekstra lako lož ulje instalirana kao sigurnosno napajanje NE Krško.

1976.
Picture

Proradio drugi blok u TE Sisak (210 MW) koji koristi plin i loživo ulje (mazut)

1976.
Picture

U Osijeku na novoj lokaciji u Zelenom polju izgrađena je nova elektrana (današnja TE TO Osijek) s dvije plinske turbine svaka 25 MW (plin i ekstra lako loživo ulje), a uz njih i 3 parna blok kotla SBK uina 3 x 18 t/h na plin i mazut

1976.
Picture

U TE TO Zagreb pušteni u pogon vrelovodni kotao VK3 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1977.
Picture

U pogon puštena TE Rijeka (303 MW) koja koristi loživo ulje (mazut)

1978.
Picture

U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK4 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1978.
Picture

Izgrađen drugi blok (120 MW) u TE-TO Zagreb koji koristi plin i teško loživo ulje, a zamijenjeni su kotlovi VK1 i VK2.

1979.
Picture

U TE TO Osijek plinskim turbinama prigrađen jedan kotao na otpadnu toplinu ( KNOT) 56 t/h te iz njega i SBK počinje komercijalna proizvodnja tehnološke pare za potrebe industrije Osijeka.

1979.
Picture

U EL-TO Zagreb pušten u pogon novi blok 30 MW

1980.
Picture

U KTE Jertovec puštena u rad dva kotla na otpadnu toplinu plinskih turbina -ime je uveden novi oblik rada u vidu dva kombi bloka(PTA + kotao na otpadnu toplinu + parna turbina) snage 40 MW svaki, odnosno 80 MW ukupno.

Uvodi se i prirodni plin kao glavno gorivo, a ekstra lako postaje pričuvno gorivo.

Saznajte više1980.
Picture

HE Zakučac - ishođena uporabna dozvola za druga dva agregata (novih 270 MW). Probni pogon agregata C je započeo 1978., a agregata D 1979.

1980.
Picture

U pogonu HE Golubić (6,5 MW) koja koristi vode rijeka Krke i Butišnice

1981.
Picture

Proradila druga dva agregata (novih 270 MW) u HE Zakučac

1981.
Picture

U pogonu blok 3 u EL-TO Zagreb 8,6 MW, koji koristi loživo ulje (mazut)

1982.
Picture

U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK5 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1982.
Picture

Izgrađena HE Čakovec na rijeci Dravi, 77,44 MW

1982.
Picture

U Elektrani u Osijeku na obali Drave je izgrađen je vrelovodni kotao 2 snage 58 MWt na mazut i plin.

1982.
Picture

U pogonu prva reverzibilna elektrana, RHE Velebit, snage 276 MW.

RHE Obrovac (sadašnji naziv Velebit)  puštena u rad kao prva reverzibilna hidroelektrana snage 2 x 138 MW u generatorskom radu i  - (2 x 120) MW u crpnom režimu. Koristi se gornje akumulacijsko jezero rijeke Ričice i donje na Zrmanji.

Saznajte više1984.
Picture

Počela proizvodnja električne energije bloka 45 MW u TE-TO Osijek koji koristi plin ili mazut.

1985.
Picture

U pogonu RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara

1985.
Picture

U TE TO Zagreb proradio pomoćni parni kotao PK3 (80 t/h) na teško loživo ulje i plin.

1985.
Picture

U TE TO Osijek blok 45 MWel. i 139 MW t započinje komercijalna proizvodnja topline u spojnom procesu.

1987.
Picture

U pogonu mala HE Krčić na rijeci Krki, snage 0,44 MW

1988.
Picture

Izgrađena HE Dubrava na rijeci Dravi, snage 79,78 MW

1989.
Picture

U pogonu HE Đale (40,8 MW) koja koristi vode sliva Cetine

1989.
Picture

U HE Kraljevac je pušten u rad agregat biološkog minimuma ABM snage 4,8 MW, a agregat snage 20,8 MW je demontiran

1990.
Picture

U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK6 (116 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1990.
Picture

Okupirana HE i brana na Perući.

1991.
Picture

Započela revitalizacija HE Vinodol zamjenom turbinskog kola agregata 1 s ciljem povećanja snage i protoka.

1991.
Picture

Zbog izoliranosti Dalmacije u Domovinskom ratu instaliraju se dizelski agregati koji koriste loživo ulje (dizel), ukupne snage 29 MW

1993.
Picture

Srušena brana Peruća.

1993.
Picture

Oslobođena brana je sanirana, počela ponovna proizvodnja HE Peruća.

1993.
Picture

U Splitu instalirana interventna PTE Dujmovača na loživo ulje (dizel), snage 48 MW

1994.
Picture

Počelo puno korištenje sustava Lepenica s RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara.

 Sustav Lepenice se gradio od 1985. Vode su se koristile u HE Vinodol od 1987. izravnim  ispuštanjima temeljnog ispusta brane.

Saznajte više1995.
Picture

Puštena u pogon PTE Slavonski Brod (13,5 MW) koja je koristila lako loživo ulje

1996.
Picture

Nakon reintegracije Podunavlja u Hrvatski elektroenergetski sustav, u Vukovar su preseljeni interventni dizelskih agregata na loživo ulje (dizel), snage 29 MW

1997.
Picture

U EL-TO Zagreb preseljena plinska elektrana iz Dujmovače, Split, a dvije plinske turbine uk. snage 48 MW postaju blokovi H i J.

Uz svaku PT je izgrađen i kotao utilizator za proizvodnju topline za potrebe CTS-a zapadnog dijela Zagreba. Za tu potrebu je od MRS Botinec do lokacije EL TO kroz gradsko podruje izgrađen i VT plinovod koji je prošao ispod Save.

Saznajte više1998.
Picture

Pušten u rad centar za daljinski nadzor i upravljanje HE na Dravi (tada Komanda lanca Varaždin), čime je unaprijeđen sustav planiranja i optimiranja rada uz sigurno provođenje velikih vodnih valova.

1998.
Picture

U pogonu drugi blok TE Plomin (192 MW), koji koristi ugljen, kao zajednički projekt HEP-a i njemačkog RWE-a (joint venture)

2000.
Picture

Početak revitalizacije HE Peruća nakon ratnih stradanja.

2002.
Picture

U TE-TO Zagreb ulazi u pogon kogeneracijski kombi blok K s dvije plinske i jednom parnom turbinom (202 MW) koji koristi plin i plinsko ulje

2003.
Picture

HE Jaruga rekonstrukcija i revitalizacija elektrane s povećanjem ukupne snage s 5,4 na sadašnjih 7,2 MW.

2003.
Picture

Završena revitalizacija HE Vinodol započeta 1991.

Revitalizacija završena zamjenom turbinskog kola agregata 1, nastavljena zamjenama kola agregata 2 (1998.) i agregata 3 (1999.), te zamjenama generatora agregata 3 (2002.) i agregata 1 i 2 (2003.) kao i zamjenama turbinskih regulatora sva tri agregata (2003.). Povećana je snaga HE sa 75 na 90 MW.

Saznajte više2003.
Picture

Zamjena radnog kola i crpke u CHE Fužine

2003.
Picture

HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat A

2005.
Picture

HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat B

HE Perua pušten u pogon revitaliziran agregat B

Saznajte više2007.
Picture

U TE-TO Zagreb pušten u rad novi kogeneracijski kombi blok L s jednom plinskom i jednom parnom turbinom (112 MW) koji koristi plin.

2009.
Picture

U EL TO Zagreb zamijenjen sustav vođenja bloka A i B

2009.
Picture

Puštena u komercijalni pogon HE Lešće (42MW) na rijeci Dobri.

2010.
Picture

Pogon KTE Jertovec revitalizacija rashladnog tornja br. 1 s efektom povećanja snage od 0,5MW

2010.
Picture

U TE Sisak puštena u rad nova kemijska priprema vode (KPV) kapaciteta 2x65 m3/h.

2011.
Picture

KTE Jertovec revitalizacija parne turbine A i sustava hlađenja plinskih turbina

2011.
Picture

U EL TO Zagreb pušten u pogon novi vrelovodni kotao WK 4

2011.
Picture

U EL TO Zagreb zamijenjen sustav uzbude bloka B

2012.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata A s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW

2013.
Picture

HE Dubrovnik revitalizacija agregata B s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW

2013.
Picture

Pogon KTE Jertovec - remonti i zamjene

Pogon KTE Jertovec -  rekonstrukcija kroz kapitalni remont parne turbine i rekonstrukcijom regulacije turbineTA A(1) kao i s kapitalnim sa zahvatima na plinskim turboagregatima PTA A i PTA B  (revitalizacija generatora obih turbina sa zamjenom sustava uzbude generatora, zamjena sustava hlađenja, zamjenu sustava vođenja plinskih turboagregata) i zamjena opreme rashladnog tornja br. 2. Ukupni efekt zahvata je  efekt 0,5 MW na prnpoj i 1,5 MW na svakoj plinskoj turbini kao i dinamičko ubrzanje rada koje omogućuje start plinskih turbina za manje od 15. minuta što osigurava pružanej usluga elektroenergetskom sustavu (tercijarna regulacija)

Saznajte više2013.
Picture

TE Rijeka blok A Zamjena VT sabirnica i hladnjaka glavnog kotla -vraćena snaga na nominalnih 320 MW.

2013.
Picture

TE TO Zagreb blok C, rekonstrukcija sustava izgaranja kotla u svrhu postizanja granične vrijednosti emisije

2013.
Picture

EL TO Zagreb VK3 zamjena gora u svrhu smanjenja emisija

2013.
Picture

Pušten u rad Centar proizvodnje Dalmacije (Centar sliva rijeke Cetine -CSRCE)

2013.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata B s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW

2014.
Picture

TE-TO Zagreb -blok C rekonstrukcija sustava opće i vlastite potrošnje bloka čime je povećana sigurnost rada bloka C i povećanje efikasnosti

2014.
Picture

TE Plomin d.o.o. 28.05. istekli su ugovori po BOOT modelu između njemačkog RWE-a i HEP-a.

Time je TE Plomin d.o.o. prešao u 100% vlasništvo HEP-a.

Saznajte više2015.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata C s povećanjem snage 9 MW sa 135 na 144 MW

2015.
Picture

U EL TO Zagreb dovršena rekonstrukcija elektropostrojenja i elektrokomandi

2016.
Picture

HE Dubrovnik revitalizacija agregata A s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW

2016.
Picture

TE TO Sisak blok C pušten u pogon – novih 230 MWe i 50 MWt

2016.
Picture

PP HE Sjever - pušten u rad revitalizirani i modernizirani Centar proizvodnje Sjever (CPS)

2016.
Picture

TE-TO Zagreb Blok L-26.07.2016. Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača el. energije

2016.
Picture

EL-TO Zagreb -novi parni kotao 40 t/h pušten pogon novih 30 MWt i ugradnja izmjenjivača s novih 14 MWt bez dodatne potrošnje goriva

2016.
Picture

Puštena u pogon obnovljena MHE Varaždin ( ABM) uz povećanje snage 0,18 MW s 0,46 na0,64 MW

2016.
Picture

Puštena u pokusni rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW

2016.
Picture

TE TO Zagreb -pušten u rad akumulator topline s ciljem povećanja dinamike optimiziranog korištenja izvora topline na lokaciji

2016.
Picture

Puštena u rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW

2017.
Picture

HE Gojak revitalizacija agregata A s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)

2017.
Picture

TE Plomin 2 revitalizacija i modernizacija opreme.

Revitalizacija i modernizacija na bloku 2 obuhvaća: Zamijenju 0,4 kV razvoda (MCC) kotlovskog i turbinskog postrojenja čime je povećana pouzdanost rada bloka, kao i zamijenja pomoćnog parog kotla - čime je skraćeno vrijeme starta i rekonstrukcija niskotlačnog dijela turbine (retrofit) -povećana je snaga proizvodne jedinice sa 210 MW na 217 MW uz istu potrošnju ugljena.

Saznajte više2017.
Picture

TE-TO OSIJEK - Sanirani rashladnih tornjevi čime je povećana pogonska raspoloživost.

2017.
Picture

TE Plomin 2 nastavak revitalizacija i modernizacija opreme bloka.

Nastavak revitalizacija i modernizacija opreme bloka 2:  Zamijenjene kondenzatorske cijevi čime je povećana pogonska raspoloživost, Izgrađeno postrojenje za uklanjanje oksida dušika (DeNOx) radi usklađivanja obveza prema Okolišnoj dozvoli

Saznajte više2018.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata D s povećanjem snage za 9 MW (sa 135 na 144 MW)

2018.
Picture

HE Gojak revitalizacija agregata B s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)

2018.
Picture

HE Ozalj 1 prva etapa rekonstrukcije (agregat A)

2018.
Picture

CHE Fužine zamjena motor generatora (4,8 MW/5 MVA)

2018.
Picture

TE-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

Rekonstruirani vrelovodni kotlovi VK3 i VK4 kako bi udovoljili zakonskim obvezama po pitanju graničnih vrijednosti emisija dimnih plinova te puštena u pogon nova steamblok kotlovnica 2x35 t/h za proizvodnju tehnološke pare.

Saznajte više2018.
Picture

TE-TO OSIJEK Zamijenjeni gorači na kotlovima bloka 45 MW kako bi se zadovoljile granične vrijednosti emisije u dimnim plinovima

2018.
Picture

EL-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

EL-TO ZAGREB: Pušten u pogon niskotlačni parni kotao NTK2 s kapacitetom proizvodnje 39 t/h tehnološke pare. Ugrađeni dodatni izmjenjivači topline na kotlove UT1 i UT2 čime je dobiveno dodatnih 2x2,9 MWt uz istu potrošnju goriva.

Saznajte više2018.
povratak na vrh