EN
Troškovi, investicije i naknade

Troškovi, investicije i naknade

Hrvatska elektroprivreda od 2004. godine u okviru internog sustava Računovodstvenog praćenja izdataka za zaštitu okoliša (RETZOK), redovito bilježi, prati i izvještava o investicijama i troškovima redovnog poslovanja za zaštitu okoliša.

O investicijama i troškovima redovnog poslovanja HEP svake godine izvještava Državni zavod za statistiku u okviru Godišnjeg izvještaja o investicijama u zaštiti okoliša.

O investicijama i troškovima redovnog poslovanja za zaštitu okoliša HEP je izvještavao u Godišnjem izvješću o poslovanju, a od 2015., u Izvješću o održivosti.



Troškovi redovnog poslovanja za zaštitu okoliša

U sustavu RETZOK troškovi redovnog poslovanja za zaštitu okoliša prate se prema sljedećim pokazateljima:

  • Sastavnice okoliša – zrak, vode, tlo, biološka i krajobrazna raznolikost
  • Pritisci na okoliš – otpad, buka i vibracije, neionizirajuće zračenje
  • Istraživanje i razvoj
  • Ostali troškovi u koje su uključene i naknade.


Investicije u zaštiti okoliša

U sustavu RETZOK investicije za zaštitu okoliša prate se prema sljedećim parametrima:
  • Sastavnice okoliša – zrak, vode, tlo, biološka i krajobrazna raznolikost
  • Pritisci na okoliš – otpad, buka i vibracije, neionizirajuće zračenje
  • Istraživanje i razvoj
  • Ostale investicije u koje su uključeni i projekti stvaranja prijateljskog okruženja u lokalnim zajednicama
 
Područje zaštite okoliša Troškovi redovnog poslovanja/ mil. kn Investicije/ mil. kn
Zrak i klima 170,6 0,47
Otpadne vode 1,42 0,00
Otpad 10,75 5,08
Zaštita tla i podzemnih voda 0,39 0,08
Zaštita od zračenja 0,05 0,03
Zaštita prirode i krajolika 9,23 2,73
Ostalo 70,37 2,93
UKUPNO 2017. 262,81 11,32
UKUPNO 2016. 177,41 13,33
UKUPNO 2015. 148,73 7,77
UKUPNO 2014. 143,50 10,63
UKUPNO 2013. 84,18 16,90
 

Naknade

Od 2004. do 2015. godine HEP je uplaćivao Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naknade za emisije sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx). Od 1.1.2015. godine, izmjenom zakonskog propisa, naknada iznosi 0,00 kn. HEP je također od 2007. do 1.1.2013. godine kada je ušao u europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU-ETS) plaćao naknadu Fondu za emisije ugljikovog dioksida (CO2). Od priključivanja u EU-ETS, HEP je obvezan kupiti emisijske jedinice (EUA) u količinama koje odgovaraju verificiranim godišnjim emisijama stakleničkog plina CO2.

HEP i dalje plaća naknadu Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  za neopasni otpad koji odlaže na plominskom odlagalištu. HEP također plaća Fondu nakanu za uvoz akumulatora i baterija te posebnu naknadu za okoliš za vozila na motorni pogon.


Naknade za otpad


Naknade za opterećivanje okoliša otpadom uplaćuju se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naknadu od 2004. godine plaćaju operateri postrojenja koja odlažu komunalni i/ili neopasni industrijski otpad na odlagališta te koji proizvode opasni otpad, ne obrade ga ili ne izvezu. Jedinična naknada za tonu proizvedenog i odloženog neopasnog industrijskog otpada na odlagalište iznosi 12 kn, a za proizvedeni, a neobrađeni i neizvezeni opasni otpad iznosi 100 kn.

HEP predaje mješoviti komunalni otpad ovlaštenim tvrtkama  i plaća naknadu ovisno o količini proizvedenog mješovitog komunalnog otpada ili prema površini poslovnog prostora.

HEP plaća i naknadu za odlaganje vlastitog neopasnog otpada koji nastaje u proizvodnom procesu proizvodnje električne energije u plominskim termoelektranama na interno odlagalište neopasnog otpada.


Naknade za vode


Naknade koje  HEP plaća Hrvatskim vodama  su:
 
  • Vodni doprinos koji se plaća u tri zone - A, B i  C. Vodni doprinos plaća investitor gradnje na gradnju građevina za koje se zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi od 16. veljače 2006. pa nadalje.
  • Naknada za uređenje voda koju plaćaju svi vlasnici ili drugi nositelji ovlasti korištenja ili upravljanja nekretninama. 
  • Naknada za korištenje voda koju plaćaju HEP-ovi pogoni koji zahvaćaju i crpe vodu iz njena prirodnog ležišta, neovisno o namjeni za koju se voda koristi. Količina zahvaćene odnosno crpljenje vode utvrđuje se mjerenjem na temelju mjernih uređaja koje su obvezni ugraditi HEP-ovi pogoni koje zahvaćaju odnosno crpe vodu. Za vodu isporučenu putem javnog vodoopskrbnog sustava osnovica za obračun naknade je količina potrošene vode. 
  • Naknada za zaštitu voda  koju plaćaju HEP-ovi pogoni koji ispuštaju otpadne tehnološke i rashladne vode. Naknada se sastoji od osnovne naknade koja je jednaka za sve obveznike i obračunava prema ukupnoj ispuštenoj količini vode utvrđenoj mjerenjem na mjernim uređajima ili na temelju procjene. U izračun naknade ulazi i koeficijent za povećanu zagađenost ispuštene tehnološke vode te za vode s promijenjenim svojstvima (razlike u temperaturi i sl.) kao i koeficijent za ugrađene uređaje za pročišćavanje vode koji su u funkciji. Podaci o uplaćenim naknadama za vode nalaze se ovdje.


Ostale naknade


Naknade za uvoz akumulatora i baterija uplaćuju se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Baterije i akumulatore koje za potrebe svojih proizvodnih procesa ne može nabaviti na području Republike Hrvatske, HEP unosi iz zemalja Europske unije, odnosno uvozi iz zemalja izvan EU i za to plaća naknadu.

I posebnu naknadu za okoliš za vozila na motorni pogon HEP također uplaćuje u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. HEP za svoja motorna vozila plaća posebnu naknadu pri registraciji, odnosno pri ovjeri tehničke ispravnosti vozila. Iznos posebne naknade određuje se i plaća prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila. Provedbom projekta E-mobilnost  i nabavom električnih vozila i zamjene dijela HEP-ovih vozila koja kao pogonsko gorivo koriste derivate fosilnih goriva, smanjit će se emisije onečišćujućih tvari u zrak, ali i iznos ove naknade.