 Mala efikasnost
Najefikasnija tehnologija za proizvodnju električne energije jest ona u hidroelektranama, gdje se približno 80 posto energije vodotoka pretvori u električnu energiju. Ostali obnovljivi izvori su daleko manje efikasni - vjetroelektrane imaju efikasnost od približno 25 posto, fotonaponski paneli za pretvorbu Sunčeve energije u električnu približno 10 posto, geotermalne elektrane 8 posto, a elektrane na biomasu približno 1 posto. Elektrana na plin ima efikasnost od 38 do 58 posto, ona na ugljen približno 45 posto, a nuklearna elektrana 33 posto.
Napomena: Brojke na grafikonu su informativne i služe samo kao primjer.
Kao jedan od nedostataka obnovljivih izvora često se izdvaja problem male gustoće snage. Pojam gustoća snage općenito označava odnos instalirane snage (u MW) ili proizvodnje energije (u GWh) sa površinom područja (u m2), koju elektrana zauzima. Prema definiciji, gustoća snage je to veća što je veća instalirana snaga ili proizvedena energija i što je manja površina područja koju elektrana zauzima.
Jednako tako, zbog prirodne promjenjivosti intenziteta vjetra ili Sunčevog zračenja, obnovljivi izvori energije općenito rade manji broj sati na punoj snazi. Primjerice, termoelektrane mogu raditi 7000-7500 sati godišnje na instaliranoj snazi (jedna godina ima 8760 sati), dok vjetroelektrane prosječno rade 2000-3000 sati godišnje na instaliranoj snazi. To ne znači da elektrana radi samo 2000 sati godišnje. Ona radi više sati, međutim ne radi uvijek na instaliranoj (punoj) snazi.
Navedimo jedan domaći primjer. Usporedit ćemo gustoću snage i sate rada na punoj snazi Termoelektrane Plomin i Vjetroelektrane Trtar-Krtolin kod Šibenika.
| |
TE Plomin |
VE Trtar-Krtolin |
| Instalirana snaga |
330 MW |
11,2 MW |
| Godišnja proizvodnja energije |
2000 GWh |
~ 30 GWh (procjena) |
| Broj sati rada na instaliranoj (punoj) snazi |
6060 h |
~ 2700 h (procjena) |
| Površina lokacije |
320 000 m2 |
28 000 m2 (cijeli zahvat) ;
1694m2 (temelji)* |
| MW/m2 zauzete površine (*1000) |
1,03 |
0,4 (cijeli zahvat) ;
6,6 (temelji)* |
| GWh/m2 zauzete površine (*1000) |
6,25 |
1,07 (cijeli zahvat) ;
17,7 (temelji)* |
* Budući da kod vjetroelektrane nije fizički zauzeta cijela površina zahvata, nego samo površina koju pokrivaju temelji, gustoća snage se može računati na dva načina. Premda temelji zauzimaju relativno malu površinu naspram cjelokupnog zahvata, treba uzeti u obzir da se vjetroturbine ne mogu postaviti bliže, kao i da se to područje ne može koristiti za bilo kakvu drugu građevinsku, turističku ili infrastrukturnu svrhu.
Iz gornje tablice vidimo da gustoća snage jako ovisi o metodi njezinog računanja. Uzevši u obzir stvarnu površinu zahvata cijele vjetroelektrane, možemo zaključiti da je gustoća snage i proizvodnje energije po četvornom metru zauzete površine puno manja za vjetroelektranu, nego za termoelektranu. Međutim, također možemo primijetiti da se, ako uzimamo samo površinu temelja vjetroelektrane, proračun drastično mijenja.
|