EN
Česta pitanja

Česta pitanja

Kako su regulirane poslovne aktivnosti HEP-a?


Hrvatski energetski sektor, a time i  poslovne aktivnosti HEP-a, regulira široki spektar zakona i odredbi. Ključni hrvatski zakon koji regulira energetski sektor je Zakon o energiji iz 2012. godine. Zakon o energiji daje zakonodavnu osnovu za regulaciju proizvodnje energije i za licenciranje. Uz to, daje i regulatorni okvir za energetsku politiku i strategiju, što regulira s jedne strane komercijalnu prodaju na tržištu, a s druge strane proizvodnju energije kao javnog dobra.

Na kraju, Zakon o energiji regulira proizvodnju energije u skladu s normama zaštite okoliša.

Ostali zakoni koji su povezani s energetskim sektorom, ali nisu na njega ograničeni su: Zakon o tržištu električne energije, Zakon o tržištu plina, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom.

Prijenos i distribucija električne energije, kao i opskrba električnom energijom u kategoriji kućanstava, koje su dio sveobuhvatne usluge, djelatnosti su koje se obavljaju u sklopu javne usluge s reguliranim tarifama koje odobrava Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) sukladno promjenama u Zakonu o energiji iz listopada 2012. godine  te prema propisanoj metodologiji.

Proizvodnja električne energije i opskrba kupaca provode se kao tržišne djelatnosti sa slobodnim ugovaranjem cijena.  


Ovisnost o hidrološkim uvjetima

 
Polovicu HEP-ovih proizvodnih kapaciteta čine hidroelektrane, stoga hidrologija igra važnu ulogu u aktivnostima Tvrtke. Poznato je da je proizvodnja hidroenergije izrazito isplativa, uz viši kapacitet iskorištavanja i da značajno pridonosi postotku zelene energije koju HEP proizvodi.
 
Izgradnjom termoelektrane Plomin C snage 500 MW na ugljen namjerava se smanjiti ovisnost HEP-a o proizvodnji hidroenergije (tj. o hidrološkim uvjetima) zamjenom postojeće jedinice Plomina 1 te dodatnim značajnijim smanjenjem razine onečišćenja iz ove elektrane. HEP također planira dodatna ulaganja u nove proizvodne kapacitete hidroelektrana na više lokacija u Hrvatskoj, kako bi učinkovito iskoristio postojeći hidropotencijal.  


Kako se mjeri količina oborina?


HEP mjeri količinu oborina vrijednostima energije vode. Energija volumena oborina (tj. energija dotoka vode) je energija koja se u hidroelektranama transformira u električnu energiju.

HEP-ov proizvodni hidrokapacitet sastoji se od otprilike 80 posto akumulacijskih hidroelektrana i 20 posto protočnih hidroelektrana. Jedna od akumulacijskih hidroelektrana je također crpno-akumulacijska hidroelektrana s udjelom od 13 posto u ukupnoj instaliranoj snazi HEP-ovih hidroelektrana. 


Položaj HEP grupe nakon 1. srpnja 2013. godine (nakon ulaska u EU)


Nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. godine, tržište električne energije doživjelo je značajne promjene koje su prvenstveno usmjerene na pravo izbora vlastitog opskrbljivača električnom energijom. Prijenos električne energije i distribucija električne energije ostali su regulirane djelatnosti te se obavljaju u okviru poslovanja HEP grupe koja je vlasnik mreže, odnosno ima prirodni monopol.

Regulirane djelatnosti, ponajprije cijenu mrežne djelatnosti, regulira HERA. Tržište električnom energijom je liberalizirano u segmentu poduzetništva 1. srpnja 2007. godine a u segmentu kućanstva 1. srpnja 2008. godine. To znači da su od tog trenutka svi kupci stekli status povlaštenog kupca, konkretno mogli su samostalno izabrati opskrbljivača električnom energijom.

Tek 1. srpnja 2013. godine se pojavljuju prvi alternativni opskrbljivači električnom energijom koji na hrvatskom tržištu djeluju isključivo kao trgovci električnom energijom dok je HEP ujedno i proizvođač električne energije prvenstveno za potrebe hrvatskih kupaca.

Osim HEP-a danas krajnje kupce opskrbljuje više od 20 drugih opskrbljivača koji ostvaruju oko 15  tržišnog udjela u segmentu kućanstva.

HEP kontinuirano transformira svoje poslovanje, prvenstveno u smislu razumijevanja da je ostvarenje dobiti i učinkovitost uvjet opstanka i rasta. Razlozi za to su prisutnost oštre konkurencije velikih i malih igrača na tržištu, strogi nadzor tijela EU u pogledu postojanja eventualnih subvencija ili ograničavanja tržišta, promjena strukture izvora električne energije i ukupno dinamiziranje svih ostalih elemenata tržište utakmice.