Razvoj

Zbog sadašnje razine potrošnje i njenog stalnog rasta od približno 3,5 posto godišnje, potrebno je stalno obnavljati objekte i postrojenja postojećeg sustava, ali i graditi nove kapacitete. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) temeljni je i krovni dokument, kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj Hrvatske te definira strategija izgradnje novih elektroenergetskih objekata za razdoblje do 2020. godine.

Proizvodnja električne energije

Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2010. godine svojim Zaključkom utvrdila prioritete izgradnje elektrana: kombi-kogeneracijski blok na prirodni plin u TE Sisak (230 MWe, 50 MWt), zamjenski blok od 500 MW na ugljen u TE Plomin, višenamjenski hidroenergetski objekti na Savi (120 MW, 600 GWh), HE Ombla (68 MW, 223 GWh), hidroenergetski sustav Like i Gacke (akumulacija Kosinj, HE Kosinj, HE Senj 2 - dodatnih 400 MW i 450 GWh) i dvije protočne hidroelektrane od po 50 MW na Dravi (Molve 1 i Molve 2).

HE Ombla će se financirati kreditom EBRD-a te je objavljena opća obavijest o nabavi roba, radova i usluga u svezi s njenom izgradnjom, u kojoj je najavljen očekivani početak javnog nadmetanja za ugovaranje - drugo tromjesečje 2011. godine.

Studija utjecaja na okoliš zamjenskog bloka u TE Plomin je u postupku procjene utjecaja na okoliš, kao korak u ishođenju lokacijske dozvole.

Istražuju se i pripremaju i ostali projekti izgradnje hidroenergetskih i termoenergetskih objekata te su u različitom stupnju razvoja projekta. U tu kategoriju spadaju i projekti kogeneracija, odnosno istodobne proizvodnje toplinske i električne energije.

HEP će nastaviti poticati izgradnju i ostalih obnovljivih izvora električne energije. U 2013. godini planira se pustiti u rad vjetroelektrana VE Krš Pađene (100 MW). Priprema se i projekt elektrane na biomasu Velika Gorica od 20 MWe i 35 MWt.

Osim izgradnje novih proizvodnih postrojenja, kontinuirano se obavlja zamjena opreme, rekonstrukcije te revitalizacija postojećih.

Prijenos i distribucija električne energije

Spomenutim Zaključkom Vlade, utvrđena je prioritetna izgradnja objekata za prijenos i distribuciju električne energije: program Dubrovnik (TS 220/110/35/20(10) kV Plat s priključnim vodovima i TS 110/10(20) kV Srđ s priključnim vodovima); funkcija vođenja elektroenergetskog sustava; program Rijeka – 2. etapa (TS 110/20 kV Turnić, TS 220/110 kV Pehlin – zamjensko postrojenje 110 kV, KB 2x110 kV Pehlin-Turnić, KB 110 kV Pehlin-Zamet-Turnić, KB 110 kV Turnić-Sušak); DV 2x110 kV Vinodol-Melina; zamjena vodova na području Zagreba (DV 2x110 kV Rakitje-Botinec i DV 2x110 kV Samobor Rakitje). U prosincu 2010. započela je izgradnja TS Plat s priključnim vodovima, a završetak Programa Dubrovnik očekuje se 2013. godine.

Planira se pojačana modernizacija i izgradnja nove distribucijske mreže radi zadovoljenja sve većih potreba za električnom energijom i priključenja novih kupaca, posebice u velikim gradovima, turističkim i industrijskim zonama.

Plinski biznis

Dugoročna poslovna politika HEP-a je participiranje u plinskom biznisu na više razina. S obzirom na uspostavu novog plinskog dobavnog pravca, otvaraju se mogućnosti novih aranžmana u veleprodaji. Također, razvijat će se djelatnost distribucije i opskrbe prirodnim plinom.