EN

Dan Hrvatske elektroprivrede

28.08.2013.
Dana 28. kolovoza obilježavamo Dan HEP-a, u spomen na početak rada prvog cjelovitog elektroprivrednog sustava na tlu Hrvatske, 1895. godine: HE Krka – Šibenik. Uz tu prigodu, u HEP Vjesniku objavljujemo poseban prilog.

Prilog, uz mnoštvo rijetko objavljivanih fotografija, donosi priču o planiranju i izgradnji sustava HE Krka – Šibenik. Iz današnje je perspektive posebno zanimljivo da je od prve zamisli o izgradnji, na koju je došao tadašnji gradonačelnik Ante Šupuk posjetivši svjetsku izložbu u Frankfurtu, 1891. godine pa do puštanja u pogon elektrane, prošlo svega četiri godine. Njegov je partner u projektu, Vjekoslav Meichsner, već 1893. isposlovao odluku Katastarskog poglavarstva te izradio projekt, prema kojem je bila odobrena koncesija za korištenje vode. Godine 1894. ishođene su i “Industrijalna koncesija“ kao i dopusnice za postavljanje stupova za prijenos električne energije te za izgradnju mreže na gradskim ulicama. Sama izgradnja trajala je samo 16 mjeseci.

Zanimljivo je i da su drugi dalmatinski gradovi, čak i prije Šibenika, mogli izgraditi sustav sličan onomu na Krki. Raspravljajući o Meichsnerovoj ponudi, zadarski su gradski zastupnici imali i ovakve dvojbe: „U cijeloj Europi ni jedan grad nije se usudio uvesti električnu energiju iz tako velike udaljenosti, premda imaju stručnjake, milijune i konzorcije pa čega radi bi takav rizičan, skup i nesiguran pokus činio Zadar?“ Naposljetku, zastupnici su se odlučili za izgradnju male termoelektrane na ugljen.

U utrku za električnu rasvjetu, već 1894. uključio se i Dubrovnik. U Narodnom listu objavljena je obavijest da će “iz Beča doći jedan mjernik kako bi proučio snagu vode kod mlina u Rieci te da spravi osnovu, kako bi se i do Dubrovnika dovela električna svjetlost“. Ipak, od hidroelektrane na Ombli se odustalo te je u Gružu na Batali izgrađena termoelektrana na uvozni ugljen iz Engleske.

Zašto je i Split propustio prigodu? Split je imao suvremenu novu Plinaru, s koncesijom na 50 godina, a skoro svi gradski zastupnici imali su njene dionice. A kako kaže narodna izreka, koka koja nosi (zlatna) jaja se ne ubija.